Treca strana Hladnog rata

Treca strana Hladnog rata uglednog povjesnicara Tvrtka Jakovine temeljiti je pogled iznutra na Pokret nesvrstanih i nacin na koji je organizacija s vise od stotinu drzava funkcionirala.

U Pokretu su od pocetka, u njegovu osnivanju, krizama i vrhuncima, u sredistu bile Jugoslavija i njena diplomacija.

Samo je Pokret nesvrstanih zemalja mogao Titovoj Jugoslaviji dati globalnu vaznost kakvu je imala, samo je Titova Jugoslavija mogla osigurati Pokretu ulogu kakvu je nastojao imati izmeA u dva suprotstavljena bloka u Hladnom ratu.

Tvrtko Jakovina u Trecoj strani Hladnog rata donosi pricu o nevjerojatno ambicioznoj, cesto i efikasnoj diplomaciji jedne objektivno male zemlje.

U sredistu su knjige Konferencija nesvrstanih u Havani 1979. i Titova borba za nesvrstanost, odnosno protiv ideje kubanskog voA e Fidela Castra da Pokret prevede na stranu Sovjetskog Saveza i tako ga unisti.

Treca strana Hladnog rata, napisana na temelju golemog broja dosad uglavnom potpuno nepoznatih dokumenata, prica o sukobima koji su razdirali taj Pokret, od njegova osnivaca Egipta i pokusaja da se izbaci iz Pokreta, preko velikih prica o Afganistanu, Iracko-iranskom ratu, Kampuciji i Zimbabveu, sve do Ugande, Zapadne Sahare i Komora.

Treca strana Hladnog rata rastvara i predocava nesvrstanost kao jednu od kljucnih dogmi Titove Jugoslavije, koristeci se u analizi ne samo naocalama jugoslavenske diplomacije vec i onima supersila SAD-a i SSSR-a, sve do rasisticke Juznoafricke Republike.

Ova knjiga kroz izvore jugoslavenske diplomacije izlaze svjetsku povijest druge polovine 20. stoljeca, od pedesetih do pocetka devedesetih godina.